D.o.o. ili j.d.o.o., koji oblik odabrati?
Dva najčešća oblika trgovačkih društava u Hrvatskoj su društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) i njegov pojednostavljeni oblik (j.d.o.o.). Izbor između njih ovisi o kapitalu s kojim raspolažete, broju osnivača, planovima rasta i o tome koliko vam je važan ugled kod banaka i poslovnih partnera.
Što je d.o.o.?
Društvo s ograničenom odgovornošću najčešći je oblik trgovačkog društva u Hrvatskoj. Temeljni kapital iznosi najmanje 2.500 eura. Osnivači odgovaraju do visine unesenog kapitala, a broj osnivača nije ograničen. Uređenje odnosa među članovima vrlo je fleksibilno, što d.o.o. čini prikladnim i za manje projekte i za ozbiljnije poslovne pothvate. Kod banaka i poslovnih partnera d.o.o. u pravilu uživa veću vjerodostojnost od jednostavnijih oblika.
Što je j.d.o.o.?
Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću uvedeno je kako bi se omogućilo brzo i jeftino pokretanje posla. Temeljni kapital može iznositi svega 1 euro, društvo može imati najviše pet osnivača i samo jednog direktora, ulozi mogu biti isključivo novčani, a društvo je dužno u zakonske rezerve izdvajati 25% godišnje dobiti sve dok ukupni kapital ne dosegne prag za d.o.o. (2.500 eura).
| Značajka | d.o.o. | j.d.o.o. |
|---|---|---|
| Minimalni temeljni kapital | 2.500 EUR | 1 EUR |
| Broj osnivača | Neograničen | Najviše 5 |
| Broj članova uprave | Jedan ili više | Samo jedan |
| Ulog u stvarima i pravima | Moguć | Nije moguć |
| Zakonske rezerve | Nema posebne obveze | 25% godišnje dobiti |
| Troškovi osnivanja | Viši | Niži |
| Najbolji izbor za | Rast i veće projekte | Početnike i testiranje ideje |
Koraci otvaranja firme
- 1
Provjera imena tvrtke
Provjeravamo je li željeni naziv slobodan u sudskom registru i sukladan pravilima o tvrtki. Rezervacija imena moguća je unaprijed.
- 2
Definiranje djelatnosti (NKD) i sjedišta
Odabir djelatnosti po NKD-u i određivanje sjedišta društva utječu na kasnije obveze, poreze i mogućnosti poslovanja.
- 3
Ovjera osnivačkih akata
Osnivački akt (izjava o osnivanju ili društveni ugovor) ovjerava se kod javnog bilježnika ili se cijeli postupak vodi online kroz sustav START.
- 4
Uplata temeljnog kapitala
Kapital se uplaćuje na privremeni račun otvoren u banci. Iznos ovisi o obliku društva (2.500 EUR za d.o.o., 1 EUR za j.d.o.o.).
- 5
Upis u sudski registar
Prijavu za upis podnosi javni bilježnik. Nakon rješenja o upisu, društvo pravno postoji i može poslovati.
- 6
Razvrstavanje DZS i pečat
Državni zavod za statistiku izdaje obavijest o razvrstavanju po NKD-u, a društvo po potrebi izrađuje pečat i početnu dokumentaciju.
- 7
Otvaranje poslovnog računa
Privremeni račun se zatvara, a otvara se stalni poslovni račun u odabranoj banci. Račun se prijavljuje Poreznoj upravi.
- 8
Prijave na Poreznu upravu, HZMO i HZZO
Prijava u registar poreznih obveznika, prijava direktora i eventualnih zaposlenika u mirovinski i zdravstveni sustav.
- 9
Organizacija računovodstva i fiskalizacije
Postavljanje računovodstvenih evidencija, izbor sustava fiskalizacije i početnih internih pravilnika. Ovaj korak najbolje je pokrenuti paralelno s osnivanjem.
Potrebna dokumentacija
- Osobni dokumenti i OIB osnivača
- Osnivački akt (izjava o osnivanju ili društveni ugovor)
- Odluka o imenovanju uprave
- Potvrda o uplati temeljnog kapitala
- Prijava za upis u sudski registar
- Dokaz o adresi sjedišta
Podaci u ovom vodiču informativnog su karaktera i podložni izmjenama propisa. Za točne iznose i postupak u vašem slučaju zatražite besplatne konzultacije.
Najčešće pogreške pri otvaranju firme
Preuzak popis djelatnosti
Ograničavanje djelatnosti na samo trenutačnu ideju kasnije donosi trošak izmjena u sudskom registru. U pravilu je bolje odmah upisati širi raspon smisleno povezanih djelatnosti.
Pogrešan izbor oblika društva
J.d.o.o. je odličan za start, ali za ozbiljnije projekte, veće investitore i partnere često je d.o.o. razumniji izbor. Krivi izbor kasnije znači dodatan trošak konverzije.
Ignoriranje praga za PDV
Prelazak praga bez pravovremene prijave u sustav PDV-a znači zaostale obveze i kamate. Prihod treba pratiti već od prvog mjeseca.
Miješanje privatnog i poslovnog novca
Podizanje gotovine bez jasne osnove, plaćanje privatnih troškova s poslovnog računa i obratno stvaraju probleme kod knjiženja i nadzora, a mogu imati i porezne posljedice.
Računovodstvo ostavljeno za poslije
Bez uredne evidencije od prvog dana teško je rekonstruirati poslovanje. Rezultat su naknadni troškovi i propušteni rokovi za porezne prijave.
Neuređen status direktora
Direktor mora biti osiguran po nekoj osnovi. Ako se pitanje ne riješi na vrijeme, javljaju se zaostale obveze doprinosa i eventualne kazne.